Pošto se žičani modeli sastoje samo od temena i ivica, njihov opis, odnosno struktura podataka unutar datoteke se sastoji od dve vrste podataka.
Prva vrsta se naziva geometrijski podaci i odnosi se na već spomenute podatke kao što su koordinate temena, poluprečnik, vrste ivica... Druga vrsta podataka su topološki podaci i oni određuju međusobnu povezanost krajnjih tačaka ivica, odnosno temena. Struktura podataka unutar datoteke žičanog 3D modela je obično u vidu liste ovih podataka.
Na slici ispod možete videti mogući opis žičanog okvira čije ivice su prave linije (duži) jedinične dužine. U listi temena se nalaze geometrijski podaci koji predstavljaju koordinate temena, odnosno koordinate početnih i krajnjih tačaka ivica. U listi ivica se nalaze topološki podaci i oni nam govore koji parovi tačaka grade pojedine ivice, odnosno duži. Svaka ivica i teme ima svoju oznaku što CAD sistemima daje mogućnost njihove identifikacije i vezivanja za njih raznih drugih podataka ako je neophodno.

Struktura podataka žičanih modela
Struktura podataka žičanih modela je veoma jednostavna, a algoritmi za rad sa njima ne zahtevaju veliku snagu računara.
Matematički opis žičanih modela ne uključuje informacije o spoljašnjoj graničnoj površini objekta i prostoru koji se nalazi između njih. Ove dve osobine veoma smanjuju upotrebnu vrednost žičanih modela jer:
nije moguće izračunati svojstva objekta (masu, centar mase...),
nije moguće odrediti šta je unutrašnjost, a šta spoljšnjost modela,
ne postoji površina modela tako da nisu pogodni za CAM softvere,
ne postoji "meso" modela tako da nisu pogodni za CAE softvere,
nije moguće odrediti interferenciju među delovima,
...
Pošto su ovo suštinski zahtevi CAD/CAM/CAE sistema, veoma brzo se shvatilo da žičano modeliranje treba da bude zamenjeno nekim drugim načinom geometrijskog modeliranja.